Search
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Search
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

December 2016
MonTueWedThuFriSatSun
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 

Calendar Calendar

Affiliates
free forum


O kome vrijedi pjevati junacke pjesme, a koga treba pamtiti po izdaji

View previous topic View next topic Go down

O kome vrijedi pjevati junacke pjesme, a koga treba pamtiti po izdaji

Post  Istorica on Fri May 08, 2009 9:40 am

Zasto je Busatliji bas bilo toliko stalo da gubernadura Joka ubije

Iz knjige B.Pavicevica” Petar I Petrovic Njegos”

“...Arhimandrit to nije zaboravljao, ali je drzao da za pripreme za udar na Crnu Goru treba vise vremena.....Crnogorci su na vrijeme uocili kakva im opasnost prijeti iz Skadra.Njihovo strahovanje preneseno je i na Dubrovcane...U Crnoj Gori su na vrijeme pocele pripreme za odbranu. U nedostatku olova Crnogorci su poceli da prave puscane kursume od kositera.....
Prijetnje iz Skadra najozbiljnije je shvatao gubernadur Radonjic. Na to ga je, uostalom primoravao i sadrzaj jednog vezirovog pisma iz februara 1784. u kome mu je porucio:...>znam i cuh sve za tvoje rabore, kako hodi u Moskova da izvadis na sebe gospodstvo, da si kralj u Crnu Goru. I ti ti bi malo, no podje u Nijemca, a sada ti kazem, e ako bog da, s ovim mojim Arnautlukom i bozjom pomici na tebe<.
Ne zeleci da gubivrijeme, gubernadur je utanacio susret s kotorskim nadintendantom Vracenom, a pocetkom marta sazvao je i skupstinu na Cetinju. Na njoj je uhvacena vjera do Mitrovdana i upuceno upozorenje mletackim podanicima duz crnogorske granice na zajednicku opasnost. Prvi su odgovorili Grbljani da “Mi koji smo principovi podloznici, imamo slusati njegove zakone i zapovijedi, zato s nasom zaloscu, ne mozemo vama predat nikakvu pomoc ni mozemo dopustat d a nasi ljudi podju s oruzjem prema vosjke careve”.
Odgovor Grbljana nije kod Crnogoraca pokolebao vjeru u odbranu.Sredinom maja odrzan je sabor Katunske nahije u Ceklicima. Na njemu je takodje, uhvacena vjera do Mitrovadne i svecano objavljeno svakojemu Crnogorcu s Ostroga do Sutormana i od mora do Morace, tako i Primorcu: da je bozja vjera do toga dnevi i ako bi se nasa koji Katunjanin da i s kim ovu vjeru prevrze, dogovorno rekosmo da mu u nasu zemlju zakona ne ostavimo. Pocetkom septembra 1784.gubernadur je uputio poruku uzdanoj braci Risnjanima, obavjestavajuci ih o veyirovim pripremama da vojsti i na Primorje.
U nastavku je saopsteno kako su se “danas sakupile sve nahije crnogorske i ujedinile da se nikada ne izdamo, no djegodj obrne, s pomocu bozjom, da smo konta njega”. Na sve ove apele vlasti u Boki Kotorskoj su ostale gluve....
Pocetkom 1785. gubernadur je primio pismenu poruku od vezira, identicnu s onom iz prethodne godine. Optuzujuci CRNOGORSKOG PRVAKA zbog veza s Moskvom i Njemcima, vezir je podsjecao da Crnogorci nijesu isto sto i Latini- “no ste vi na zemlju carevu, a caru ste haini – te to tako bit ne moze”.U protivnom, vezir je imao namjeru da “sa svim Arnautlukom do Djurdjeva dne krene na Crnu Goru i dje godj koga imas, kazi mu i siguraj se koliko moz,a ja na tebe samoga ne idem”. Zastrasujuca poruka natjerala je gubernadura da ubrza odbrambene radnje.

Pocetkom maja 25.IV?6.V 1785 Mahmut pasa je doputovao u Podgoricu s ciljem da pripremi udar na Crnu Goru. Razaslao je poruke po svim crnogorskim nahijama DA PRIMAMLJUJE CRNOGORCE, ubijedjen da ce bez ozbiljnijeg napora pokoriti njihovu zemlju i s lakocom zauzeti solila u Grblju. Bas tih dana porucio je i gubernaduru da mu posalje 100 talaca u Skadar.
Nadajuci se podrsci Mlecana,gubernadur je javio kotorskom nadintendantu Vracenu da su po narodu poslati glasnici da se svako sprema za odbranu o cemu je konacna odluka trebalo da se donese na sastanku od zemlje.Sam gubernadur je morao da prizna kako se NEKI ZEMALJSKI PRVACI spremaju za PREDAJU I ZA PRIMANJE DAROVA OD VEZIRA, zbog cega je, onako uzgredice priupitao nadintendanta o mogucnosti da skapula sebe i svoju porodicu u kotorskom kraju.
Gubernadur cini posljednji pokusaj ne bi li odvratio vezira od namjeravanog poduhvata. To je medjutim, bila iluzija, svakim danom je postajalo sve jasnije da se od vezira moze odbraniti samo naoruzanom desnicom.
Zbunjen mletackim podozrenjima, gubernadur je bio prinudjen da Vracenu izlozi razloge koji su ga motivisali da trazi vojnu saradnju:
1.Crna Gora i Mletacka republika izgubice nogo ukoliko se ostvare zamisli skadarskog vezira.
2.Vezir se ne obazire ni na sultana, ni na mletackog duzda, niti vodi racuna o njihovim odnosima dobrog susjedstva.
3.Ako na kraju dodje do potpunog ostvarenja vojno-strateskog cilja Mahmuta Busatlije – glavna krivica ce pasti na mletacke vlasti u Kotoru.
Po gubernadurovoj ocjeni veliki rizik koji je na sebe preuyzeo, pripremajuci se za oruzani otpor, SLUZI NA CAST CRNOJ GORI.
Vracen je poslao poazavajuci odgovor na gubernadurova upozoranja gdje u 4. tacki odgovara da su Mlecani spremni da kazne sve one Pastrovice koji bi pokazali sklonost da postuju ova uputstva.
Gubernadur je o Vracenovom odgovoru obavijestio kapetane, sudje i citav zbor grbaljski, ukazujuci im na nedolicno drzanje mletackih vlasti.(Gubernadur je preko svojih pouzdanika saznao za Vracenovo misljenje i prije prispijeca njegovog odgovora. Zato je i zurio da o tome blagovremeno obavijesti mletacke podanike u granicnim krajevima s Crnom Gorom, uvjeren u njihovu solidarnost/J.Radonjic zboru grbaljskom, 8/19.V 1785).
......Cim je saznao za vezirov susret u Podgorici sa predstavnicima Bjelopavlica, Kuca, Pjesivaca, Klimenata, Hota, Kastrata, Komana i Ljesnjana,gubernadur je sazvao zemaljski sabor. Na njemu su SAMO KATUNJANI I CEKLINJANI izrazili cvrstu rijesenost da se brane, dok su Pjesivci, Ljesnjani i Crmnicani pokazivali spremnost da se pod izvjesnim uslovima pokore.Tako je ovaj sabor donio samo nove glavobolje gubernaduru. Ubrzo zatim saznao je da je veziru poslo za rukom da PRIDOBIJE I neka bdsko-crnogorska plemena, koja su s Crnogorcima bila u zavadi. Uostalom, oni su pokazali takvu sklonost i prilikom susreta s vezirom u Podgorici.
U junu 1785. obznanjena je odluka mletackog Senata da skadarskom veziru treba dozvoliti da se bez rizika krece s trupama pored mletacko-crnogorske granice i da moze, ako se za to ukaze potreba, koristiti i djelove mletacke pogranicne teritorije.Dok su vlasti u Boki Kotorskoj pokazivale zacudjujucu ravnodusnost, zitelje pogranicnih mletackih podrucja hvalata je panika. Narocito Grbljane.
Bez obzira na to sto je bio izvrsio sve neophodne priprem Busatlija je pokusao da privoli gubernadura na pregovore, obecavajuci mu uzdrzavanje od pohoda, pod uslovom da Crnogorci plate harac za proteklih 15 godina da prihvate nekoliko turskih izaslanika da upravljaju Crnom Gorom i da Njegusi, kao osvjedoceni neprijatelji Turske, posalju taoce u Skadar. Vezirova poruka izazvala je zgranutost kod borbenog dijela stanovnistva Crne Gore. Na zemaljskoj skupstini, odrzanoj sredinom juna 1785. na kojoj je uzelo ucesca 1.000 predstavnika svih plemena prisutni su izrazili spremnost da se bore do posljednje kapi krvi.

Istorica
Guest


Back to top Go down

Bez uzmaka, kao sto su i preci cinjeli

Post  Istorica on Fri May 08, 2009 9:43 am

U toku neposrednih priprema za odbranu Crne Gore, otputovalo je SEDAM CRMNICKIH KNEZEVA U SKADAR I IZRAZILI POKORNOST VEZIRU.Ovaj je od njih iziskivao da u slucaju potrebe napadnu ostale crnogorske nahije, n sto su oni izjavili da ni pod kakvu cijenu ne zele da dizu oruzje na soju bracu. Vezir je odmah izdao naredbu da se knezevi prikljuce osamdesetorici talaca i odmah upute u Podgoricu...Kako se opasnost priblizavala, Crnogorci su trazili izlaz: neki u produzetku preogovora, drugi u povlacenju s opasnog poprista, a treci su iskazivali spremnost DA SE BEZ UZMAKA POSTUPI KAO STO SU I PRECI CINJELI 1712,1714 I 1756. Naravno ovijem trecima je PREDVODNIK BIO GUBERNADUR JOVAN RADONJIC.
Na gubernadurov poziv za pomoc, Grbljani su ostali pri ranije datoj izjavi: da Crnogorci u njih ne mogu polagati nadu.(14.VI 1785. Gubernadur je po drugi put zatrazio podrsku od Grbljana, moleci ih, istovremeno, da se zauzmu kod izvanrednog providura za dozvolu o slobodnoj nabavci praha i olova.)
Ruski predstavnik Bulgakov izvijestio je svoju vladu da je Busatlija prikupio pod komandu 40.000 vojnika.Najveci dio Busatlijinih trupa bio je regrutovan iz sjeverne Albanije, kao i jedan broj Brdjana, od kojih su vecinu sacinjavali hriscani. Isto tako, pozivu za popunu vezirovih trupa odazvali su se Niksicani.
Na putu ka Ljeskopolju, vezirove trupe su se u pokretu koncentrisale. Na odredistu kod Ljeskopolja vezir je imao pod neposrednom komandom oko 12.000 vojnika, [to je predstavljalo glavninu njegovih snaga. Drugi odred od 6.000 nalazio se pod komandom njegovog brata Ahmet-pase.
Jovan Radonjic je na brzinu sazvao narodnu skupstinu i ona je ponovo izglasala odluku da se late oruzja svi sposobni za odbranu.Vojska je razdijeljena na dva odreda. Najvecim dijelom komandovao je neposredno gubernadur. On je trebalo da se suprotstavi turskoj glavnini, dok su odredu prema Kcevu komandovali serdar Ivan Petrovic i vojvoda Bogdan Vukotic.( Po francuskim izvorima ispada da je gubernadur svoju vojsku razdijelio na dva odreda tek posto su zapocele operacije. Odred sastavljen od Njegusa, Cevljana,Cekslica i Velestovaca, pod komandom jednog serdara vjerovatno serdara Ivana Petrovica, krenuo je da doceka trupe vezirova brata Ahhmet-pase, dok je drugi, pod neposrednom gubernadurovom komandom, sastavljen od Njegusa, Cetinjana i Rijecana, cekao tursku glavninu.Iako je GUBERNADUR IMAO SVEGA 1.000 RATNIKA HRABRO SE ODUPIRAO VEZIROVIM TRUPAMA, koristeci nocne udare, pa je tako u jednom napadu kod Zupe(vjerovatno Dobrske) uspio da Turcima nanese osjetne gubitke.Crnogorci su tada izbrojili 200 protivnickih ljeseva, dok su imali samo 14 poginulih i oko 50 radnjenih(D.Lekic, Spoljna politika Petra I,70).
Dok su se crnogorski branioci mucili zbog nedostatka praha i olova, Mahmut-pasine trupe su se redovno snabdijevale, koristeci naro;ito vodeni put preko jezera.Najzesci otpor vezirovim trupama pruzan je kod Ulica, ali ni tu gubernadurovi odredi nijesu mogli da izdrze turski udar.Prosto su se rasuli pred brojno nadmocnijim protivnikom. Tesko je, uostalom i bilo pripremiti otpor u uslovima kad su neki zitelji, umjesto da jacaju redove branilaca, koristili priliku da izraze pokornost napadacu, ako ne i da se svrstaju u njegove redove....
....:cim su se spojile (trupa Ahmet -pase i Mahmut- Pase), turske snage su krenule ka Rijeci Crnojevica, NE NAILAZECI NI NA KAKAV OTPOR.Neki crnogorski starjesine iz Ljesanske nahije NAPUSTALI su bojiste, OSTAVLJAJUCI KATUNJANE DA SE SAMI NOSE S VEZIROVIM TRUPAMA. A kad je Busatliji poslo za rukom da PRIDOBIJE I DVOJICU KATUNSKIH PRVAKA, VOJVODU MARTINOVICA I VOJVODU VUKSANA MILICA – sudbina odbrane bila je zapecacena, pogotovu od onog trenutka kad su u crnogorski logor doprli glasovi da je i VOJVODA MOJAS, iz Rijecke nahije, IZRAZIO SPREMNOST DA OKRENE ORUZJE PROTIV GUBERANDURA I NJEGOVIH ODREDA.
...Videci da se Cetinje ne moze braniti, gubernadur Radonjic se povukao.Dosavsi na Njeguse, a zapazivsi da su mu se snage dosta prorijedile i rasule, donosi odluku da razori svoju kucu, zeleci da ne taj nacin pokaze primjer svojm pristalicama da ne ostave ni jedan dom u rukama takvih varvara.. Tada su gubernadurovim snagam Bokelji, potajno i kradomice doturali prah i olovo, pokazujuci na taj nacin solidarnost sa Crnogorcima.
Izlaskom na Cetinje, gdje se zadrzao sest dana, osvetoljubivi skadrski vezir nije iskalio srce – umakao mu je gubernadur s odredom Katunjana, borbeno jezgro dovoljno da ponovo digne Crnu Goru na oruzje. Uzalud je obecavao blago za gubernadurovu glavu – niko se na to nije obazirao. Da bi gnjevu dao oduska, izdao je naredbu da se razori Cetinjski manastir, na cijem je ulazu objesio jedno kaludjera.(M.Dragovic, Rusija i Crna Gora od 1780 do 1790, 261-262; Vezir je inace, obajavio da daje veliku nagradu onome ko zive dovede ili mrtve donese Jovana Radonjica i serdara Ivana Petrovica).
....Evropeske posmatrace zaprepascivala je cinjenica kakao je Busatlija brzo dopro do Cetinja. Nije trebalo mnogo vremena da i oni saznaju da je to, izmedju ostalog, POTPOMOGLA I “MALA PARTIJA” MEDJU SAMIM CRNOGORCIMA.

Istorica
Guest


Back to top Go down

Dok je crnogorski vladika Petar I boravio NEKOLIKO GODINA VAN ZEMLJE

Post  Svevidec on Fri May 08, 2009 9:45 am

Pripreme carskih trupa za obracun za obracun s Busatlijom, Crnogorci su cijenili kao veliku sansu da se oslobode opasnog protivnika bez sopstvenih napora i zrtava.Skadarski vezir je bio svjestan opasnosti koja ga moze ugroziti od Crne Gore u trenutku napada sultanovih trupa, pa je preduzeo korake kako da neutralise borbeno raspolozenje svojih starih i zakletih protivnika. To mu je, medjutim , tesko islo za rukom. Gubernadur Radonjic se starao da se zemlja sto prije pripremi za slucaj da ponovo dodje do rata s Busatlijom, vjesto koristeci okolnost sto je i kotorski izvanredni providur, poucen grckim iskustvom 1785. poceo da radi na ucvrscivanju veza s Crnogorcima.
Mahmut-pasa nije sjedio skrstenih ruku. U februaru 1787. posjetio je Podgoricu, gdje je zelio da pridobije Brdjane i Crnogorce, prosipajuci pare, znajuci koliko je sirotinja pohlepna na novac. Ovoga puta se vezir preracunao, nikoga nije nasao da mu izrazi spremnost za borbenu saradnju.Tih dana je na politicku pozornicu Crne Gore stupio iguman Teodosije Mrkojevic, nastojeci svi silama da zbog nove opasnosti, izmiri gubernadura Radonjica i serdara Djuraskovica.
......Za vrijeme koncentracije i pokreta Portinih trupa, pojedini Mahmut-pasini odredi su vrsili upade na teritoriju van njegovog vilajeta. Tako su prodrli cak do Prijepolja, Sjenice i Nove Varosi. Istovremeno, vezir nije prestao vrsiti pritisak na Crnogorce, trazeci im pocetkom 1787, harac i ostale dugove. Poseban pritisak vrsio je na Crmnicane. Krajem februara rasisao je ucjenu za glave brace Plamenac(Mihaila i Djordjija), jer su oni potsticali svoje suplemenike na otpor.Braca Plamenac su bila zakazala nahijski zbor 11/22/ I 1787. u Sotonicima i na njemu su ucesnici jednodusno donijeli odluku da poloze zakletvu “na sveti krst”: da ce za svoju vjeru veselo umrijeti i da nece slusati Mahmut-pasu Busatliju da udaraju na Pastrovice. O ovim i slicnim radnjam obavijestio je gubernadur Jovan Radonjic kotorskog izvanrednog providura, trazeci od njega podrsku.
Pocetkom maja 1787. bosanski vezir je poceo da prikuplja vojsku i u toku priprema njegovi podrucni komandanti su predlagali da bi bilo korisno da se obrate za saradnju Crnogorcima. U tom pogledu javili su se gubernaduru Radonjicu: Miralem Mehmed-pasa, Hadzi Mehmed-pasa i Sabit Mehmed -pasa, trazeci podrsu protiv “svacijega zlotvora. Slicno pismo poslao je gubernaduru i Ibrahim-pasa Parmakovic,izrazavajuci zelju da ze “ s pomocu bozjom” Crnogorci ustanuti da se ucini jedan boj na Ljeskopolje, s dobrom srecom mi odovud a vi otud” cime bi vezirova sudbina bila zapecacena. U drugom pismu Parmakovic je trazio da doputuju na ratni dogovor gubernadur i serdar Vukale.
Jovan Radonjic nije prihvatio da s Crnogorcima krene u susret carskim trupama.


Dok je crnogorski vladika Petar I boravio NEKOLIKO GODINA VAN ZEMLJE, narodnim poslovima je, uglavnom, upravljao gubernadur Radonjic. Ovaj NARODNI PRVAK cinio je sve sto je mogao da ocuva narodnu nezavisnost ida u zemlji vaspostavi kakav-takav mir, iako je to u slozenim uslovima 1785-1786. bilo tesko osigurati. Petar I se vratio u Crnu Goru u februaru 1786. Ubrzo se i neposredno uvjerio u to da gubernadur Radonjic nije mogao kobne 1785. da ucini vise od onoga sto je postigao.Iako je na opstezemaljskim saborima bila ucinjena vjera i data rijec da ce se svi slozno suprotstaviti skadarskom veziru, neke starjesine su to grubo pogazile. Osjetivsi takvo raspolozenje, Mahmut-pasa je , NESTO MITOM A NESTO SKUPOCJENIM POKLONIMA(uglavnom u lakom oruzju), razorio jedinstvo crnogorskog starjesinskog sloja i POBRKAO GUBERNADUROV PLAN ZA ODBRANU. Tada kao i ranije mnogo puta, Katunjani i Rijecani pokazali su u najkriticnijem trenutku narodne istorije da predstavljaju jezgro oslobodilackog pokreta.
Odmah po dolasku u zemlju, vladika je poceo da vrsi pripreme za odbranu od novih pokusaja skadarskog vezira, osjecajuci da u narodu narasta zedj za osvetom.
Poslije najneophodnijih opravki razorenog manastira, krenuo je u obilazak plemena, prosao je “sva sela redom, svud svakoje pleme i bratstvo, ukoravajuci sto se tako sramotno i bezslavno upustise, i Turcima, vjere i slobode dusmanima.
Vladicinu ujediniteljsku i mirotvoracku djelatnost olaksavala je cinjenica sto je porodica Petrovica pored politickog uticaja imala snazne krvno-srodnicke veze s uticajnim bratstvima po Staroj Crnoj Gori: Maritnovicima, Radonjicima, Djuraskovicima, Plamencima, Vukoticima i ddrugima.
Vladicinu djelatnost u toku 1786, i 1787, otezavala je glad u zemlji. Ona je u narodu izazivala panican strah. To je natjeralo gubernadura da se obrati austrijskom drzavnom kancelaru 15/26/XII 1787) sa zahtjevom da se u Boku Kotorsku posalje nekoliko brodova sa zitom, ne bi li se sprijecila nesreca. U pismu, pored ostalog, gubernadur kaze:”...vise se drzati ne mozemo, ne samo od bojeva, koje imamo svaki dan, no i od gladi je narod dosao vaskolik da pomre”.

Pocetkom januara 1788. ruski vicekancelar Osterman poslao je instrukcije opunomocenom ministru u Mlecima Mordvinovu da uspostavi vezu sa skadarskim veziro, ne bi li ga privolio na to da stupi u saradnju s Crnogorcima.Ruske vlasti tada nijesu razmisljale o cinjenici da je proslo samo dvije godine od Vusatlijine pohare Crne Gore, njih je tada malo zanimala cinjenica sto je skadarski vezir bio osvjedoceni progonitelj Crnogoraca.
....Sredinom januara 1788. becka vlada je donijela odluku da u Crnu Goru posalje vojnu delegaciju na celu s majorom Filipom Vukasovicem.Delegacija je bila snabdjevena pismenom porukom imperatora Josifa II, u kojoj je stajalo da izaslanici imaju duznost da se sporayumiju s hriscansiim stanovnicima turske drzave o sredstvima i nacinu kako da se najlakse i najpouydanije istrgnu ispod jarma turske vlade i da vaspostave”hriscansku slobodu, u kojoj bi uzivali sve privilegije koje uzivaju i nase ugarske provincije.Vukasovic je sa vladikom, gubernadurom i ostalim starjesinama “isao od mjesta do mjesta” po Crnoj Gori, pokazivao carske gramate, na koje su Crnogorci polagali zakletve vjernosti.

Svevidec
Guest


Back to top Go down

Pod komandom Stanislava Radonjica

Post  sveznalica on Fri May 15, 2009 5:34 am

Pod komandom Stanislava Radonjica Turci pretrpjeni tezak poraz u Crnoj Gori.




sveznalica
Admin
Admin

Posts : 529
Points : 547
Reputation : 1
Join date : 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

HRONOLOGIJA USPJEHA U VLADAVINI

Post  sveznalica on Wed Jun 10, 2009 7:22 am

HRONOLOGIJA USPJEHA U VLADAVINI

Jozev Holecek – Crna Gora

*Ove nepovoljne prilike trajale su punih 200 godina, dok vladici(biskupu) DANILU SCEPCEVU HERAKOVICU NJEGOSU nije uspjelo 1707.god. Da iskorijeni poturcenjake. Vratila su se plemena koja su se u medjuvremenu odvojila pa je Crna Gora ponovo dobila granice koje je imala u pocetku.(Izmedju ostalog i Holecek ovdje ne navodi vladiku Danila kao Petrovica).

*Vladika Petar I je 1796. porazio pasu Busatliju cime je za sebe pridobio Bjelopavlice i Pipere. Time su se crnogorske granice prosirile cak do Spuza, rijeke Morace i Rovaca.

*Vladika PETAR II cuveni pesnik prodao je od nasljedjene teritorije neznatne komade i to 1832.godine planinske dijelove iznad Kotora , godine 1837. dva manastira Austriji, a 1843. godine dva ostrvca na Skadarskom jezeru Turcima.

Ocigledno je najvise uspjeha u vladavini imao Vladika Petar II :what now:

sveznalica
Admin
Admin

Posts : 529
Points : 547
Reputation : 1
Join date : 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

“Vjeridba Vuka Stanisica Njegusa”

Post  sveznalica on Tue Sep 08, 2009 5:52 am

“Vjeridba Vuka Stanisica Njegusa”
Lazar Kostic paroh iz Krtola je potomak vrlo stare svestenicke porodice.Kao ucitelj osnovne skole u Kotoru i katedralni djakon stekao je simpatije naroda.
Volio je da skuplja narodna predanja i legende o istorijskim licnostima iz daleke proslosti. Od svojih uglednih predaka naslijedio je arhiv i biblioteku.Njegovi su sinovi prota Marko, paroh u Krtolima i Hristofor(Krsto), zavrsio studije u Becu, profesor istorije i geografije u Dubrovniku i na Cetinju.

Objavio je u Magazinu srpsko-dalmatinskom, kao i Vili bosanskoj) kratak istorijski clanak i jednu narodnu epsku pjesmu sa Njegusa ( “Vjeridba Vuka Stanisica Njegusa” (Narodna pjesma, 1869. st.105-112), a koja nije usla u Karadziceve i Vrceviceve zbirke.

Pop Kostic Marko - Neobjavljena rukopisna zaostavstina (cuva se kod Vaska Kostica u Tivtu).

sveznalica
Admin
Admin

Posts : 529
Points : 547
Reputation : 1
Join date : 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Guvernadur Radonjic jedini crnogorski glavar koji nudi svoju imovinu u zalog

Post  sveznalica on Wed Nov 04, 2009 4:40 am

Mitropolit Petar I, koji 12. juna 1792. godine pise svom prijatelju Paulicu, sefu prve austrijske delegacije u Crnoj Gori, “u medjuvremenu unapredjenome u djenerala”, s molbom da mu posalje finansijsku pomoc, s obzirom na to da je POTROSIO RANIJE DOBIJENI NOVAC “za cuvanje i odrzavanje municije poslane od Leopolda II”.

Za razliku od mitropolita koji je ranije dobijeni novac potrosio, guvernadur Jovan Radonjic u pismu kotorskom providuru 29.IV 1782.godine, ciji sadrzaj objavljuje Tomica Nikcevic, sto ga je napisao u vijeme “kad je zaprijetila opasnost od turskog napada”, trazi od adresata “deset miljara hlljeba, jedan miljar praha i jedan miljar olova pa naglasava:”...AKO GA NE BI KTIO PREVEDRI SENAT DAROVATI, JA CU VI UCINITI SKRIT VERHO MOJIJEH DOBARAH STO IMAM U VAš ŠTAT I STO CU VI POSLATI MAKAR I DUPLE ZAKLADE”. Guvernadrud, prema ovom pismu nije samo neko ko trazi pomoc za Crnu Goru kad joj je najpotrebnije, nego i JEDINI CRNOGORSKI GLAVAR KOJI NUDI SVOJU IMOVINU U ZALOG, samo da se trazena pomoc dobije.
Dakle nema ni govora o zlunamernim optuzbama od “nekijeh”, da je samo za svoju korist radio “joste Vukov otac” guvernadur Jovan sto ih je cas Mlecicima prodavao, cas nudio Austriji.
NEKO DRUGI JE TO UPORNO RADIO a pepeo prosipao po glavama Radonjica.

sveznalica
Admin
Admin

Posts : 529
Points : 547
Reputation : 1
Join date : 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Re: O kome vrijedi pjevati junacke pjesme, a koga treba pamtiti po izdaji

Post  Sponsored content Today at 6:06 pm


Sponsored content


Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum