Search
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

Search
 
 

Display results as :
 


Rechercher Advanced Search

July 2014
MonTueWedThuFriSatSun
 123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031   

Calendar Calendar

Affiliates
free forum


Prvi pomeni Njegusa i Njeguskog plemena

Post new topic   Reply to topic

Page 1 of 2 1, 2  Next

View previous topic View next topic Go down

Prvi pomeni Njegusa i Njeguskog plemena

Post  sveznalica on Tue Sep 23, 2008 3:28 pm

U jednom kotorskom dokumentu iz 1443.godine kaze se:"Da su Njegusi (Negusii) >>PRIJE CETRDESET GODINA<<(dakle 1400.te) dogonili zimi u Mirac stoku na pasu.Ako su se oni u to vrijeme zaista nazivali tako, onda se plemensko ime javlja osvitkom XV vijeka.
Naziv Njegusa postao je svakako prije 1420.godine.Kotorski spisi iz 1338-94. i 1401.-18. godne ne postoje tokom toga vrijemena gubi se staro ime Ledinac, a pocinje ga potiskivati novo ime Njegusi. Nekoliko dokumenata iz prve polovine XV vijeka se Njegusi pominju kao susjedno pleme kotorske okoline, podvlascene od Mletacke Republike.

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Negusius Podcupica-ime Njegusa u latinskoj listini 1000-te godine

Post  sveznalica on Tue Sep 30, 2008 11:29 am

Negusius Podcupica-ime Njegusa u latinskoj listini 1000-te godine

--------------------------------------------------------------------------------

strana 350 -Poznato je da su ne samo vladike Petar I i Petar II nego i njihovi naslednici, knezovi Danilo i Nikola, redovno nazivali sebe NjegOsima, za razliku od svojih saplemenika, koje su i dalje nazivali Njegusima.
Kad se pitamo o poreklu i o znacenju ovoga imena naravno da otpadaju ona tvrdjenja da se je pleme Njegusi nazvalo po tome, sto su se Herak i Rajic doselili ispod planine Njegosa, jer za ime Njegusi znamo jos od 1435.god. A Herak i Rajic su se doselili tek krajem 15 veka.
Za nas je glavno, da je ovo pleme od starine nazivano samo imenom Njegusi. I danas se i u samim Njegusima i svuda po Staroj Crnoj Gori i po svim okolnim krajevima za ovo pleme cuje samo naziv Njegusi. To je dakle njegovo pravo, staro i do danas ocuvano ime.
Ilija Ruvarac veli, da se je pleme Njegusi nazvalo tako po imenu rodonalcelnika Njegus zvanog, koje ime dolazi vec u listini jednoj latinskoj godine 1000”(Negusius Podcupica).

str.372/ najveca i vrlo stara, verovatno i najstarija crkva u Njeguskom polju, koja je ujedno od starine saborna crkva celog plemena, posvecena Velikoj Gospodji.A zna se pouzdano da su tu crkvu gradili jos njeguski starinci, medju kojima su opet glavnu ulogu imali stari veljokrajani. POSLE SU JE OK 1760.GOD. ZAUZIMANJE GUVERNADURA STANA RADONJICA \Njegusi obnovili.
Sam naziv Velji kraj pokazuje da se je njime obuhvatao zaista veliki kraj ili deo Njeguskog polja.Naposletku, crkva Velika Gospodja, koja je od starine plemenska saborna crkva, a ujedno posvecena krsnom imenu glavnih starinackih Njeguskih bratstava, na prvom mestu Veljokrajana, od starine je na svom sadasnjem mestu, u sredini Njeguskog polja, u sadasnjem selu Rajicevicima, a sve uspomene o starincima u tom selu svedoce, da je i na mestu sadasnjih Rajicevica bilo u omanjim zasebnim, seocima nastanjeno staro njegusko stanovnistvo.
str.375//// Rajicevici: Kako se ovo selo zvalo pre nastanka bratstva Rajicevica nije nam poznato.Od uspomena na neko davnasnje stanovnistvo ima jedna kamena gomila na Petrovoj glavici u zapadnom kraju sela. Nedaleko od nje na Bogicevu brijegu(su nalazili crepove od lonaca i jos stoji vinova loza, kao ostaci od nekog “starog naroda”.Kao davnasnje starinacko bratstvo znaju se Sestokrili. Po njima se zove Krilato Guvno, koje je “na donji kraj sela”, blizu crkvice Sv.Arhandjela(Sv.Arhandio”), STO SU GRADILI “DJEDOVI RADONJICA”, danasnjeg brastva Rajicevicskog.Za Setokrile kazu, da su bili jos od prije Eraka i Rajica, pa kad su se Herakovici i Rajicevici umnozili, da su digli odatle.
str377. Od ostalih tragova starijeg stanovnistva u Rajicevicima valja na prvom mestu da istaknemo sabornu plemensku crkvu, kojoj je hram Veliki Gospodjin dan. Ona je po opstem tvrdjenju veoma stara(ranije je bila i manja, pa joj je posle jos “dogradjeno”) i od uvek je plemenska crkva.To se uostalom vidi i po tome, stoje njen hram Velika Gospodja, dok je Rajicevicima krsno ime Djurdjev/dan, te su zbog toga u njenoj blizini nacilnili svoju, zasebnu, crkvu Sv.Djurdja. I groblje ovoga sela je od uvek kod stare crkve, Velike Gospodje.
str 404.Njeguski deo Lovcena:Tim se imenom zove ne samo planina, nego i jedno polje u njenom severnom delu.Ovo polje (Lovcen) bilo je najpre svojina manastira Sv.Trojice na Stanjevicima, pa je zatim postalo “crkvinom”manastira Preobrazenja, koji su vladike Sava i Vasilije bili podigli na tom polju*(dakle jos tada pocinje otimanje Stanjevica).I oni i vladika PetaR i SU PROVODILI LETO U TOME MANASTIRU NA LOVCENU, A ZIMOVALI VECINOM U manastiru na Stanjevicima. Ali kako je ovome lovcenskom manastiru, vele bio krov od slame, desi se, te se jednom upali i izgori i on i manastirska kuca,\Manastirska crkvica je posle, krajem 19 veka ponovo podignuta, a od manastirske kuce stoje i sad rusevine.A POLJE LOVCEN DAO JE VLADIKA PETAR II PLEMENU NJEGUSIMA(zavisi kojim Njegusanima???) ZAJEDNO SA PLANINOM MAJSTORIMA U ZAMENU ZA NJEGUSKU KOMUNICU, KOJU JE 1839. PRODAO AUSTRIJI.!!!!!!!!!!!!(A cija li je bila ta NJEGUSKA KOMUNICA)?????
Dva najvisa vrha Lovcenova, Stirovnik i Jezerksi Vrh.Na jugu od jezerskog vrha je Scepanova kula,velja i mala(sa suhomedjnim zidinama, za koje tvrde, da su od kuca Scepana Malog, pa Turcinov Grob (tu su kazu, sahranjeni Turci, koji su izginuli, kad je Cuprilic dolazio do na vrh Golisa, da zapali kucu guvernadurovu)...

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Njegusko polje

Post  sveznalica on Thu Oct 23, 2008 7:36 pm

Za pleme Njeguse ime Njegusko Polje*ili Polje), kako ga Njegusi obicno zovu, ima isti onakav znacaj kao sto ga ima Cetinjsko polje za svoje pleme. I Njegusko je Polje srazmerno, dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu sjedista najvecih i najglavnijih bratstava njeguskih.

Osobito mu je pak povecalo vrijednost, sto je vrlo blizu Kotora i Kotorskog zaliva, sa kojima je od vajkada bilo u vezi, a jos je zbog toga preko njega bio najzgodniji izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa cak i Brda. Tako je preko Njeguskog Polja uvek isao ziv saobracaj i promet. A sve su te osobine skupa cinile, da je Njegusko Polje bilo od vrlo znatnog i ekonomskog i politickog uticaja na okolna naselja i da je usled toga njegovo stanovnistvo postalo jezgrom, oko koga su se okolna bratstva okupila u jedno pleme.
U Njeguskom polju i po njegovim stranama su naselja:na krajnjem istoku 'Dugi Do, do njega u juznom dijelu polja Herakovici(Erakovici) i Kopito, u zapadnom dijelu polja Vrba, a u sjevernom dijelu Rajicevici.Na sjeveru su od Njeguskog Polja naselja:Velji Zalaz i Mali Zalaz, a na jugu: Zanjev Do, Mirac i Majstori.

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Njegusi u staro vrijeme

Post  sveznalica on Fri Oct 24, 2008 4:24 pm


sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Dugi Do

Post  sveznalica on Tue Nov 04, 2008 1:14 pm

DUGI DO: Zna se da je na mjestu danasnje seoske crkve bila vrlo stara crkvica koja je imala “hram” zimnjeg Sv.Nikolu, kao sto ima i danasnja. O njenoj velikoj starini svjedoci i to sto su se kod nje sahranjivali za vrijeme mletacke vlade cak i Orahovcani iz Primorja,a do u drugu polovinu 19.vijeka i Majstori i tri bratstva iz susjednog sela Herakovica.Oko crkve je bilo vrlo veliko staro groblje. Ono je prilikom kopanja za put jedni dijelom prekopano a kosti, koje su odatle izvadjene, sahranjene su u “kosturnicu” za crkvom pod jedno plocom.
Opste je kazivanje u plemenu Njegusima, da se je predak gotovo svih danasnjih Dugodoljana, Punos,doslio u doba Crnojevica ili jop prije njih i da je Njegusko Polje bilo tada vecinom Luzina (lug) i rijetko naseljeno, i znaju se jos i sad neka stara brratstva i rodovi, koje je on na Njegusima zatekao.
Crnojevica listina iz 1489.god. Imenuje Punosevice medju vlastelom i knezovima njeguskim.Punos je kao vlastelin “odredjivao granice njeguskog plemena, a tako isto i granice Ceklica i Cetinjana,prema Mlecicima, koju su vladali u Boki.

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Kopito

Post  sveznalica on Tue Nov 04, 2008 1:15 pm

KOPITO: Za ovo selo nemamo u izvorima pomena iz vrijemena prije 1720.godinem a tada se pominje u jednom zapisu an ikoni u njeguskoj(plemenskoj) crkvi:”sinovi kneza Ivana ot Kopita”). Inace se po narodnom predanju zna, da je ovo staro selo, a po kazivanju Punosevica njega bi zasnovao Punosev sin, Bogdan, koji se bio na njemu nastanio.Ali je bez sunje i prije Bogdanova naseljenja bilo na Kopitu stanovnistva, jer se napr. Jedan potok zove Vuckovica Potok, a ti su Vuckovici bili neko staro bratstvo, o kome se sad nista ne zna. (?)
. Za Bogdana Punoseva tvrde, da je bio u svatovima “Ivanbegovu sinu, Maksimu”. Zna se da je u njeguskom selu Rajicevicima bila stara famili Brkacica, od koje su bivali knezovi.Posljijednji knez Brkacic sa kojim je izumrla ta familija,”dao je Bogdanu Punosevu kcer i Kopito i sa njega je knestvo prijeslo na Bogdana”. I od tada je “knestvo nad cijelim plemenom” bilo sve na kuci Bogdanovica do knjaza Danila, koji je ukinuo zvanje kneza u cijeloj Crnoj Gori.(Mi se mozemo pitati odakle njemu ovlascenje i pravo da ukida tako vazno zvanje od starine, a da pri tom sam sebe proglasi knjazom – tek tako)?
U zapisu iz 1828.god. U kome se nabrajaju njeguski knezovi iz bratstva Bogdanovica, kaze se, kako 1456. goda nasta knez Bogdan i kako je poslije njega knestvo pelazilo s oca na sina, te su jedan za drug9m bili knezovi: knez Bogdan, knez Rajic, knez Nikola, knez Ivan, knez Jovo, knez Vuceta i knez Marko, a zatim se prosto dodaje, kako su jedan za drugim knezovali: Vukosav, Savic, Marko, Vuko i Rade, sto znaci da kod njih nije knestvo prelazilo s oca na sina, nego da su oni bili iz raznih rodova bratstva Bogdanovica ( ili prelazilo sa brata na brata, i to ako sin onoga prvoga nije bio dovoljno star da bi primio knestvo).To se vidi i iz napomene poslije njihovih imena:”Ovi knezovi bise od kuce Bogdanovica”, a o tome svjedoci i sto je poslije Rada bio knez ne njegov sin, nego “Joko Savov Bogdanovic”, koji se pominje 1839.) Medjutim ima tu dosta pogrijeski jer, kad bi imena u ovom zapisu bila tacno hronoloskim rijedom zapisana, imali bismo u njima skoro cio red pasova cak od Bogdana Punoseva pa do 1828.godine.Ali imamo nekoliko dokaza, koji svjedoce, da taj “knez Bogdan”, koji je stavljen na celo ovog zapisa, nije bio isto lice sa Knezom Bogdanom Punosevim iz 1456.god, nego da je taj knez Bogdan iz zapisa bio jedan od poznijih knezova iz kuce Bogdanovica.
Od tih dokaza da istaknemo na prvom mjestu da se kod Bolice 1614.god. Imenuje kao knez u Njegusima “conte Niko Raicev”, dakle Niko Raicev, a to je ocevidno Nikola “sin Raicev”, koji se pominje u zapisu kao unuk onoga kneza Bogdana, sto se stavlja u 1456.god. Ali ako je Niko Rajicev zaista unuk nekoga kneza Bogdana, jasno je da taj Bogdan nije mogao zivjeti 1456.god. I poslije nje, nego tek oko sredine 16.vijeka. (Medjutim, se previdja jedna cinjenica: istrazivaci onoga vrijemena nijesu imali mogucnost da provjere da li su to sve samo Bogdanovici, ili na primjer Niko Radicev (brat a ne sin) za koga oni tvrde da je Nikola sin Raicev (takodje u pitanju je Radic, a ne Rajic)!Ovo razjasnjenje vezujemo za pomjesanost informacija o porodicama.Bogdana su imali i Bogdanovici i Radonjici(od Radonje Radicevog)...kao i kasnije Heraka i Rajica (to nije isti Rajic i ako se tvrdi da jest)...Na poslijetku, u zapisima vladike Ruvima iz 1625.god. I 1631.god. Imenuje se “knez Stepan Njegos” ili “knez Stijepan s Njegus (Obratite paznju da u prvom zapisu stoji Stepan Njegos, a u drugom Stijepan s Njegus – dakle opet je rijec o dvije razlicite osobe).A taj se Stepan u zapisu iz 1828.god. ne pominje, sto znaci, da je kao jedan od davnasnjih knezova zaboravljen!!!(Nije zaboravljen nego je kasnijim “vladarima” bilo potrebno da se zaborave i izbrisu ljudi koji im nisu odgovarali i da se poniste njihove titule , kako bi oni “tu negdje” ubacili svoje “prijetke ugledne knezove”te uzdigli na visok nivo svoje “porijeklo”(na pr. To su svo vrijeme cinili iz vladajuce porodice Petrovic).

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Velji Kraj

Post  sveznalica on Tue Nov 04, 2008 1:15 pm

VELJI KRAJ :Selo se zove opstim imenom Herakovici (Erakovici), a Velji Kraj je njegovo seoce na sjeveroistocnoj strani.Selo sse nazvalo Herakovicima po bratstvu koje je srazmerno novijeg porijkla (mozda u 18.vijeku).
Prije nego sto je nastalo selo s imenom Herakovici, bilo je glavnim naseljem Njeguskoga Polja selo Velji Kraj, koje je po opstem narodnom predanju i najstarije naselje toga polja.I sam naziv Velji Kraj svjedoci da je to bilo veliko naselje, a stari su Veljokrajani imali i svoj manastir, koji je odavno porusen, ali cije se razvaline i sad vide.Naglo jacanje Herakovica i Rajicevica je bilo uzrok sto su Veljokrajani sve vise uzmicali – jedni se iseljavali, a drugi izumirali – tako da ih je u Veljem Kraju sada samo 3 kuce ( a bilo ih je 70 -i da su njih 70 isli Ivanbegu te se zalili na 7 Herakovica i Rajicevica, da im cine nasilja i da ne mogu od njih zivjeti.)Iseljavanje Veljokrajana pocelo od prilike pocetkom 18.vijeka, kada su zaista u vrijeme vladike Danila, Herakovici i Rajicevici poceli zaobivati veliki ugled i moc u plemenu.O negdasnjem znacaju Veljokrajana svjedoci i to sto su od njih u drugoj polovici 17.vijeka bila dva crnogorska mitropolita:Rufim Veljekrajski i za njim Vasilije Veljekrajski, a vrlo je verovatno da je od starih Veljokrajana bio i vladika Rufim 1 za koga znamo pouzdano da je bio iz Njeugsa.Veljokrajani su nekad bili najmocnije bratstvo u Njegusimate je ponajprije iz njihove sredine mogao biti “igumen Ruvim” kojeg su Crnogorci 1593. izabrali za svog vladiku.
Veljokrajani slave Djurdjev-dan (koje su krsno ime primili od Herakovica) a prve Svete Nedjelje po Krstovu-dne nose punje i proskuru u crkvu i zovu popa na rucak.Tog se dana na dvije Svete Nedjelje jedino i sluzi sluzba u njihovoj crkvi i dolaze na nju i ostali iz plemena. Njihova je posluznica Marov-dan.Medjutim bez sumnje staro krsno ime Veljokrajanima je bila Velika Gospodja.
Osim toga je i najveca i vrlo stara, verovatno i najstarija, crkva u Njeguskom Polju,koja je ujedno od starine saborna crkva cijelog plemena, posvjecena Velikoj Gospodji.A zna se pouzdano da su tu crkvu gradili jos njeguski starinci, medju kojima su opet glavnu ulogu imali stari Veljokrajani. Poslije su je oko 1760.godine, zauzimanjem guvernadura Stana Radonjica, Njegusi obnovili._Na nekoliko metara u levo od nje bila je nekad crkvica Sv.Kirika i Julite(15.jula po st.),o kojoj se nista blize ne zna.
Sam naziv Velji Kraj pokazuje, da se je njime obuhvatao zaista veliki kraj ili deo Njeguskog Polja. Naposlijetku, crkva Velika Gospodja, koja je od starine plemenska saborna crkva, a ujedno posvijecena krsnom imenu glavnih starinackih njeguskih bratstava, na prvom mjestu Veljokrajana, od starine je na svom sadasnjem mjestu, u sredini Njeguskog Polja, u sadasnjem selu Rajicevicima.

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Rajicevici

Post  sveznalica on Tue Nov 04, 2008 8:08 pm

RAJICEVICI: Od tragova starijeg stanovnistva u Rajicevicima valja na prvom mjestu da istaknemo sabornu plemensku crkvu, kojoj je hram Veliki Gospodjin-dan. Ona je po opstem tvrdjenju veoma stara (ranije je bila i manja, pa joj je poslije jos dogradjeno) i od uvijek je plemenska crkva. To se uostalom vidi i po tome, sto je njen hram Velika Gospodja, dok je Rajicevicima krsno ime Djurdjev-dan, te su zbog toga u njenoj blizini nacinili svoju zasebnu crkvu Sv.Djurdja. I groblje ovoga sela je od uvijek kod stare crkve, Velike Gospodje.
Od negdasnjih starinskih bratstava ovoga sela osobito isticu Brkacice, za koje vele, da su “bili stara familija od koje su bivali knezovi”.Posljednji knez Brkacic sa kojim je izumrlo to bratstvo, dao je kcer Bogdanu Punosevu, te je i knestvo preslo sa njega na Bogdana i taj se dogadjaj desio negdje u 15.vijeku.Kao drugo davnasnje starinacko bratstvo znaju se Setokrili. Po njima se zove Krilato Guvno, koje je “na donji kraj sela”, blizu crkvice Sv.Arhandjela, sto su je gradili “djedovi Radonjica”, danasnjeg bratstva rajicevicskog.Za Setokrile da su bili “jos od prije Eraka i Rajica”, pa kad su se Herakovici i Rajicevici umnozili, da su digli odatle.
Pod Rajicevicima, nize kuca, su “zemlje”: Zauglina, Zgrade (“medju dvije kaldrme”, t.j. Ulice), Milasice (od ulice do Hanova, a “Hanovi” su deo Rajicevica oko puta za Kotor, gdje su krcme i gostionece; zovu ih i Krcme Njeguske.Preko dzade su zemlje Grudice, do crkve Sv.Save. Povrh Hanova je Draca i pomenuti Bogicev Brijet ( o tome Bogicu se nista ne zna). (Eto jos jednom zgodne prilike da se i taj Bogic mozda iskoristi kao moguci Boguta predak dinastije Petrovic!!! posto vec duze vremena tragamo za fantomskim pretkom Petrovica – Bogutom].}

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

VRBA

Post  sveznalica on Mon Nov 10, 2008 3:57 pm

VRBA: I prema narodnom kazivanju i prema svima uspomenama i ostacima iz starine nesumnjivo je da je ovo selo vrlo davnasnje.U selu i sad zivi kao ostatak od vrlo starog stanovnistva bratstvo Lucici, a pamte se jos tri druga tako isto stara bratstva: Lakovi,Kurdovi i Zmajevici.Uspomene o nekom starom stanovnistvu su nesumnjivo jos i zemljisni nazivi:Čečević-medje i Draktici.Cecevic-medje su ocigledno nazvate no nekom rodu ili bratstvu s prezimenom Cecevici (mada i danas postoje s prezimenom Čečavac po selu u Slavoniji, a izmedju ostalog eto i “svatova slavonaca koji su bili na svadbi guvernadura sa Njegusa Joke Radonjica”).
Na juznoj strani seoskog hatara, u vrbanjskom Gornjem Polju, u dolu koji se zove Ranac-do naisli su prilikom kopanja na pet-set starih grobova, koje su prekopali. Posto se u Vrbi zna pouzdano, da se njihovi stari nijesu tamo nikad sahranjivali, ti grobovi nesumnjivo obiljezavaju neko vrlo davnasnje groblje.Vrbljani se od kako znaju, uvijek sahranju kod svoje crkve Sv.Petke, koja je kraj druma za Kotor.I ona i druga vrbanjska crkva Sv.Djordjije proljecni, koja je u sred sela ostale su po narodnom predanju, jos od starosedilaca i groblje je “od vazda” bilo samo kod crkve Sv.Petke.Danasnja crkva Sv.Petka je podignuta iznova, na mjestu stare crkvice, koju su oo sredine 19.vijeka “razvalili” a kkoja je bila “na sliku one stare,Sv.Djordjija u selu”.
Na jugu je od sela Gornje Polje, u kome su manji dijelovi:Duboki Do, pomenuti Ranac-dok Carevine (tako nazvate “sto su dobre zemlje”),Velje Njive, Vitovine, Zutkovine (nazvate po Zutkovicu-Rajicevicu, cije su bile, pa ih prodao Vrbljaninu), Erakovina (bila svojina Erakovica), Serdarice (bile u posjedu serdara Njeguskih ???Radonjica)Za Petrovu Ljut, Bogica brijeg(taj se Bogic ne pamti),Dvorista, Medje i Koprivni Do.Od navedenih zemljisnih imena sluzuju paznju Tujkovi Doci i Karamanove Glavice. Tujkovi Doci su ocevino nazvati po nekme covjeku sa imenom Tujko? Koje je nacinjeno od mila od Tudor.

Mada sto se tice imena ne mozemo biti sigurni jerErdeljanovic veoma gresi u mnogim njegovim istrazivanjima i tvrdjenjima. Evo primjera gdje on navodi neke dokaze:”Godine 1684 pominje se *Vuceta Pavov,Conte da Gnegussi* i dalje Erdeljanovic navodi:Ono Pavov je ocevidno pogresno napisano (ili prepisano) Mjesto Jovov, jer u Crnoj Gori nema licnog imena Pavo i pridjeva Pavov.... Mi se mozemo zapitati ako takvoga imena nema u Crnoj Gori, odakle onda prezimena Pavic, Pavkovic,Pavicevic?
Isto tako iz knjige *Demografska kretanja* mozemo navesti primjer gdje stoji: 28.2.1873.god. Odlazi Pavo Vrbica u Srbiju... dakle Pavo ime postoji u Crnoj Gori i vjerujem da ovo nije jedini Pavo.
Erdeljanovic veoma gresi u mnogim njegovim istrazivanjima i tvrdjenjima. Evo primjera gdje on navodi neke dokaze:”Godine 1684 pominje se *Vuceta Pavov,Conte da Gnegussi* i dalje Erdeljanovic navodi:Ono Pavov je ocevidno pogresno napisano (ili prepisano) Mjesto Jovov, jer u Crnoj Gori nema licnog imena Pavo i pridjeva Pavov.... Mi se mozemo zapitati ako takvoga imena nema u Crnoj Gori, odakle onda prezimena Pavic, Pavkovic,Pavicevic?
Isto tako iz knjige *Demografska kretanja* mozemo navesti primjer gdje stoji: 28.2.1873.god. Odlazi Pavo Vrbica u Srbiju... dakle Pavo ime postoji u Crnoj Gori i vjerujem da ovo nije jedini Pavo.

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

GNEGUSSI

Post  Istorica on Mon Jan 05, 2009 4:28 pm

U cetinjskom “Krisovolju” ima jedan zapis, koji je ili iz 18. ili iz nekoga od ranijih vekova i kome pocetak glasi: “Medja Njeguska medju Skaljarima i Grbljanima...”

U zapisu bratsva Bogdanovica u Njegusima, koji je bez sumnje prepisan sa nekog starijeg zapisa, kaze se da 1456 goda nasta knez Bogdan u Neguse – i zatim se nabrajaju redom ostali knezovi iz toga bratsva i dodaje se: “Ovi knezovi niesu Negusima SILOM knezovali, no su ih Negusi dogovorno postavljali”...

U Zenovu izvestaju mletackom senatu imenuju se 1684.godine Gnegussi kao jedna od 22 knezine u Crnoj Gori i dalje se kaze, kako su u zavadi Cetinjani i “Gnegussani”.A u racunu o izdatoj municiji te iste godine imenuje se “Vuceta Pavov, Conte da Gnegussi.

U Sanudijevim letopisima imenovan je 1503.godine “conte Alexa Vayvoda de Negusi de Montenegro”.

Kod Bolice, 1614 godine, se triput imenuju “Gnegussi” i isticu se kao prvo i najvece (sa 200 domova i 480 oruzanih ljudi) od deset plemena tadasnje Katunske Nahije.

U natpisu male crkve podmaninskog manastira kaze se, da je ona obnovljena za vreme Ruhvima,otecestvom Negusi” 1630. god.

Istorica
Guest


Back to top Go down

“Siju ikonu pisase sinovi Stanise popova, Vukosav, pop Vuko, Iovo i Marko usapsemu ocu Stanisi i materi Stani.

Post  sveznalica on Tue Sep 08, 2009 11:50 am

Mr Rajko Vujicic “Nekoliko nepoznatih djela bokokotorskog ikonopisca Maksima Tujkovica”

...Prikupljajuci gradju o bokokotorskoj slikarskoj skoli, evidentirali smo nekoliko do sada nepoznatih djela Maksima Tujkovica, koja svakako dopunjuju dosadasnja saznanja o tom zanimljivom domacem slikaru-ikonopiscu.
U Crkvi Sv. Gospodje u Njegusima nalaze se dvije prestone ikone, Isus Hristos s apostolima (76,5 x 113 cm) i Bogorodica sa Hristom i prorocima, datirane 1720 godine.Na prvoj u centralnom dijelu s lucnim zavrsetkom, sjedi Hristos na prijestolu u odezdi arhijereja, desmom rukom blagosilja, a u lijevoj drzi otvoreno Jevandjelje s tekstom (Mt.25,34). Njemu, sa strane su simetricno rasporedjeni simboli citiriju jevandjelista, dok prijesto pridrzavaju dva heruvima i dva serafina. Iynad Hristove glave nazire se segment sa sv. Duhom, prikazan u vidu goluba povise kojeg ceitiri krilata heruvina pridrzavaju osmokraku zvijezdu sa poprsjem Starca Dana, sto sve zajedno po vertikali predstavlja sv. Trojicu. Lijevo i desno od Starca Dana (signiran kao “Vedhi Denmi” i “Savaot”) su arhandeli Mihailo i Gavilo, a do njih Bgorodica i Jovan Krstitelj u deisisnoj varijanti. Oni su, kao i apostoli, rikazani dopojasno i smjesteni u medaljonima od dvije stilizovane lozice. Na nesto izdignutoj okvirnoj traci na lijevoj strani, odozgo prema dolje, su apostoli: Petar, Materj, Marko, Simon, Jakov i Filip, a na desnoj strani apostoli: Pavle, Jovan, Luka, Andrej, Vartolomej i Toma. Slabo vidljive signature svetitelja ispisane su na po dva stilizovana lista izmedju svakog medaljona. Tri svetitelja na sredini donjeg dijela se zbog ostecenosti ne mogu identifikovati.
Uz donji rub sredisnjeg dijela ikone u crkvi sv. Gospodje na Njegusima je priloznicki natpis:
“Siju ikonu pisase sinovi Stanise popova, Vukosav, pop Vuko, Iovo i Marko usapsemu ocu Stanisi i materi Stani...B(og) da ih prost
i”.Natpis je ispisan kaligrafskim slovima svijetlim okerom na maslinasto tamnoj poledjini i sa izuzetkom jedne rijeci, dobro je citljiv.
Popa Vuka Stanisina sa Njegusa, koji se u natpisu nabraja medju priloznicima, pominju i mletacki izvori. Njemu je 1722.godine dozvoljena ispasa na ostvu Stradioti(danas Sv.Marko) u Boki Kotorskoj (Istorija Crne Gore, knj. Treca;tom prvi, Titograd, 1975. 235). Pominje se i kao serdar Vuko prilikom izrazavanja odanosti Veneciji. Umro je u aprilu 1742. godine u Njegusima, kada se njegov sin Stanko Stanisic Radonjic( guvernadur) preporucuje vanrednom providuru Kveriniju (o.c., 299)


Detalj iz crkve

sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Re: Prvi pomeni Njegusa i Njeguskog plemena

Post  junackopleme on Wed Nov 04, 2009 12:05 pm

Guvernadurova kuca na Njegusima, neka vrsta magacina
-Nepozeljno i uvijek opasno austrijsko mijesanje u crnogorske unutrasnje stvari sastojalo se u davanju guvernaduru Vukolaju Radonjicu "zita i drugih potreba da dijeli Crnogorcima", tako da je njegova kuca na Njegusima bila "neka vrsta magacina, gdje je ponekad bilo i po "dvjesta tovara zita i suve ribe", -izvjestava vladiku njeguski pop Jovan (16.IV 1816.)

junackopleme

Posts: 166
Points: 274
Reputation: 58
Join date: 2009-10-30

View user profile

Back to top Go down

Re: Prvi pomeni Njegusa i Njeguskog plemena

Post  sveznalica on Tue Nov 17, 2009 6:19 pm

Ikona i natpis na ikonostasu u crkvi na Njegusima "Sv.Gospodja":





sveznalica
Admin
Admin

Posts: 530
Points: 546
Reputation: 1
Join date: 2008-03-24

View user profile

Back to top Go down

Re: Prvi pomeni Njegusa i Njeguskog plemena

Post  junackopleme on Thu Nov 26, 2009 4:44 pm

NA OPSTEM SABORU IZABRAN

STANO RADONJIC NJEGUS GUVERNATOR CIJELE CRNE GORE

[***] Napomena: Ova je diploma na pergamentu od lakta širine i malo više dužine. Za podlanicu odozgo je ostavljeno mjesto na kojemu je na sredini izobražen Spasitelj, s jedne mu strane Bogomajka, a s druge Preteča Jovan. A na objema stranama lista isto je onoliko mjesta ostavljeno kao odozgo, i na jednom, desnom, vrhu odslikan je dvaput duže nego ono lik Svetoga Save, a s lijeve Svetoga Arsenija, a ispod njih opet onoliko, kao pročelno oslikan Sveti Nikola, a s lijeve Sveti Georgije. Cijelo mjesto između njih je šarama od ruža ispunjeno.


 U listini koju je zbor crnogorski na Cetinju dao tadasnjem gubernatoru Jovanu Radonjicu, kaze se:
-kako su Crnogorci "kako narod voljni i ni od kakvoj vlasti nejovisjasci", vazvisili Vojvodu Stanisu Radonjica(pradjed Jovanov) GLAVNIM SERDAROM potom sina jego Vukosava, po Vukosavu ftoroga sina Stanisina-Vukolaja(djed Jovanov), po Vukolaje sina jego Stanislava(otac Jovanov) 'SEI VERHOVNI SERDAR STANISLAV ZA JEGO OSTRI RAZUM I ODLICNUJU HRABROST I ZNAMENITOJE MUZESTVO POKAZANOJE IM PRI RAZBITIJI TURSKE VOJSKE NA BIJELIH POLJANAH V. 1756. VSE OPCASTVO SA VOSKLICANIJEM IZBRAN I POZDRAVLJEN PREUZVISENIJEM GUBERNATOROM....

pop serdar Stano
/
--------------------- ------------------
serdar Vukosav serdar Vukolaj
/
Serdar Vojvoda Guvernadur Stanislav (na Zboru 1756.)
/
------------------------ ------------------------
(stariji sin ) (mladji sin)
Guvernadur Vukolaj Guvernadur Jovan (na Zboru 1770.)
/
Guvernadur Vukolaj(Vuko)


Dakle, da bismo razjasnili naslijedno pravo guvernadurstva koje je diplomom 1770. godine na Opstem Crnogorskom Zboru SAMO POTVRDJENO ( a ne tek tada utvrdjeno kako neki istoricari pisu TO NASLJEDNO PRAVO, duzni smo pokazati kako je jos otac guvernadura Jovana - Stanislav dobio pravo nasljednosti guvernadurstva i vrhovnog serdarstva. Dakle, jos je otac Jovanov - Stanislav stekao pravo nasljednosti od svoga pradjeda vrhovnog serdara Stana. Tako otpadaju sve tvrdnje da su "nesposobni Sava" i "lazni car Scepan Mali" "izmislili kao neki novitet to nasljedno pravo".

junackopleme

Posts: 166
Points: 274
Reputation: 58
Join date: 2009-10-30

View user profile

Back to top Go down

Mitra Vladike Visariona Borilovica skovana trudom Stana Radonjica

Post  junackopleme on Mon Dec 07, 2009 6:04 pm

sveznalica wrote:Ikona i natpis na ikonostasu u crkvi na Njegusima "Sv.Gospodja":






Mitra Vladike Visariona Borilovica Umjetnicko blago C.Gore skovana trudom i platoi Verhovnog serdara Stana Popova Radonjica

Natpis na Mitri

junackopleme

Posts: 166
Points: 274
Reputation: 58
Join date: 2009-10-30

View user profile

Back to top Go down

Page 1 of 2 1, 2  Next

View previous topic View next topic Back to top


Post new topic   Reply to topic
Permissions in this forum:
You can reply to topics in this forum